Zbog povećane potrebe za zapošljavanjem poslodavce sve više zanima može li se s fizičkom osobom za izvršenje nekog posla sklopiti ugovor o djelu ili se mora sklopiti ugovor o radu.
Mnogi nude i ugovore o radu i o djelu – provjeri što ti preporučuje naš AI!
Ugovor o radu
Gotovo svaki zaposlenik (osim pojedinačnih zanimanja gdje je isplatljivije biti freelancer) sklopio je barem jedan ugovor o radu. On može biti na određeno ili neodređeno vrijeme.
Prema novim odredbama zakona o radu iz 2023. rad na određeno više se ne može sklapati na bilo koji rok, već najviše na tri godine. Nakon što proteknu tri godine rada na određeno ili prođu tri uzastopna ugovora na određeno poslodavac mora radniku ponuditi ili novi ugovor na neodređeno, ili čekati šest mjeseci od završetka radnog odnosa da ponovno ponudi novi ugovor na određeno.
Osim toga ugovor o radu može biti na puno ili nepuno rano vrijeme (primjerice 6 sati dnevno).
Ugovor o radu potpisuje se prije početka rada, no ako se to ne učini prije početka dogovorenog radnog odnosa poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Ako poslodavac ne izda niti tu potvrdu ili ne sklopi pisani ugovor u radu u vremenu koji propisuju zakonski propisi može se smatrati da je poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. O tome na što treba paziti prilikom potpisivanja ugovora o radu već smo pisali prije.
Rezultat sklapanja ugovora o radu je radni odnos, a on podrazumijeva nekoliko stvari.
Kao prvo definira poslodavca kao fizičku ili pravnu osobu koja zapošljava radnika i za koju se obavljaju poslovi, a kao drugo radnika kao fizičku osobu koja za spomenutog poslodavca obavlja određene poslove.
Kao drugo, poslodavac je obvezan u radnom odnosu pružiti posao radniku te mu za obavljeni rad isplatiti plaću dok je radnik dužan osobno obavljati zadani posao prema uputama poslodavca.
Konačno, radnim odnosom radnik stavlja poslodavcu na raspolaganje svoju radnu snagu na raspolaganje u radnom vremenu koje poslodavac određuje.
Temeljna karakteristika ugovora o radu je da je radnik nesamostalan i ovisan o poslodavcu.
Ugovor o djelu
Ugovor o djelu ponajprije se razlikuje od ugovora o radu po tome koji ga zakoni reguliraju. Dok ugovor o radu regulira Zakon o radu, ugovor o djelu regulira Zakon o obveznim odnosima.
Za razliku od ugovora o radu, ugovor o djelu ima naručitelja i izvođača posla. Umjesto o radnom odnosu, govori se o izvođenju određenog posla koji može biti fizički čin (poput popravka električnih instalacija) do umnog rada (poput pisanja knjige). Ne sklapa se na određeni vremenski rok, već se definira završetkom nekog djela ili rada.
Izvođač posla je samostalan te sam osigurava sredstva kojima će raditi, određuje vrijeme koje će utrošiti te gdje će raditi. Zauzvrat mu se naručitelj obvezuje platiti naknadu za isporuku odnosno završetak traženog djela.
Po isporuci završenog djela, naručitelj je dužan primiti djelo, pregledati ga i obavijestiti izvođača o eventualnim nedostacima. Ako postoje skriveni nedostaci, onda izvođač djela odgovara za njih do dvije godine od isporuke djela.
Zaposlenicima je vjerojatno najbitnija implikacija koja proizlazi iz toga što ugovor o djelu ne predstavlja radni odnos. Naime, to znači da ugovori o djelu ne ulaze u redovni odnosno dopunski rad te stoga ne podliježu ograničenjima o radnim satima. Također, ugovore o djelu mogu sklapati i umirovljenici, nezaposleni i druge punoljetne osobe koje iz nekog razloga nisu dio radnog tržišta.
Još jedna zanimljivost ugovora o djelu je da izvođač posao obavlja osobno, ali ne isključivo i može ga povjeriti za izvedbu drugim osobama. No, on je konačna osoba koja pravno odgovara za isporuku naručenog djela.
Temeljna karakteristika ugovora o radu je da je izvođač samostalan i neovisan o naručitelju.
Ugovor o autorskom djelu
Ugovor o autorskom djelu podsjeća na ugovor o djelu, no on je reguliran Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Posebnost ugovora o autorskom djelu je što strogo definira autorsko djelo.
Prema zakonu autorsko djelo originalna je intelektualna tvorevina koju je stvorio autor, a obilježavaju je originalnost, kreativnost i subjektivnost.
Zakon o autorskim djelima izričito nabraja jezična djela (pisana djela, govorna djela ili računalne programe), glazbena djela (s ili bez riječi), dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i pantomimska djela, djela arhitekture, djela likovne umjetnosti, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, audiovizualna djela, kartografska djela, fotografska djela te prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su skice, tablice i tehnički crteži.
Ugovor o autorskom djelu treba zaštiti autorska prava autora. Ona uključuju imovinska prava (prihodi od djela), moralna prava (korištenje djela) i druga prava.
U pravilu, kod intelektualnih poslova naručiteljima je isplatljiviji ugovor o autorskom djelu od ugovora o djelu jer je veći iznos honorara na koji se ne plaćaju doprinosi, no zauzvrat autor zadržava autorska prava na isporučeno djelo.
Zaključak
Ugovor o radu oblik je pravnog odnosa u kojemu je radnik podređen poslodavcu i nesamostalan, dok je kod ugovora o djelu izvođač samostalan i sam se organizira.
Kod radnog odnosa zaposlenici redovno dobivaju mjesečnu plaću, dok kod ugovora o djelu izvođači primaju novac tek nakon isporuke ugovorenog djela.
Vezani članci 
KONTAKTIRAJ NAS