Kada novi zaposlenici počinju raditi na novom poslu važno je da se uklope u organizacijsku kulturu i novi tim. Iako je ponuda poslova u Hrvatskoj velika, svakom radniku je cilj prepoznati novi posao kao njegov posao, odnosno “Moj posao“. Cilj svakog poduzeća treba biti da se njihovi zaposlenici identificiraju s njime, njegovom zajednicom i njihovim planovima.
Novi zaposlenici mogu predstavljati veliki dobitak za radnu organizaciju i zato je bitno da se što bolje integriraju u novo okruženje. Oni mogu doprinijeti novim znanjima, inovacijama u poslovanju, donijeti nove klijente i poticati pozitivne promjene na radnom mjestu. No, ne snađu se svi zaposlenici jednako u svim radnim okruženjima.
Ne sviđa ti se novi posao? Ako ti ovaj tekst ne pomogne, provjeri što ti preporučuje naš AI!
Kako se ponašati na radnom mjestu?
Za početak je važno obratiti pozornost na male stvari. Treba izbjeći kašnjenje na novo radno mjesto i bolje je bar u početku uraniti na radno mjesto dok zaposlenici ne ustanove koliko im zapravo treba do radnog mjesta.
Treba obratiti pozornost na stvari poput stila odijevanja. Iako ima tvrtki koje su slobodne što se tiče načina odijevanja, to ne znači da se novi zaposlenici mogu potpuno slobodno odijevati. Najbolje je odjevati se profesionalno ili poluprofesionalno.
Kod komunikacije na radnom mjestu važno je tretirati druge s dužnim poštovanjem. Riječi poput “oprosti” i “molim” trebaju postati dio obraćanja drugim zaposlenicima i nadređenim. Svakako treba izbjegavati psovke, vulgarne izraze i svađanje.
No, često se događa i da novi zaposlenici ne komuniciraju s drugima i šute dok ih netko ne pita. Ovo je često rezultat anksioznosti ili osobina ličnosti poput povučenosti. Nitko ne može raditi posao ako ne komunicira s drugima jer će propustiti ključne informacije. Osim toga, poslodavci brzo uočavaju zaposlenike koji samo šute. Postoji razlog zašto su komunikacijske vještine istaknute u gotovo svakom oglasu.
Također se novim zaposlenicima preporučuje da ne tračaju druge kolege ili svoje poznanike ili započinju razgovore o osjetljivim temama poput politike ili društvenih pitanja. Lako se zamjeriti drugima i stvoriti sliku o sebi kao problematičnoj osobi.
Očekivanja, poistovjećivanje s poslom i velika ponuda poslova
Često se pokaže da novi zaposlenici, pogotovo mlađi, imaju drugačija očekivanja i drugačiju motivaciju od ostatka zaposlenika. Novije generacije odrastaju s većim očekivanjima o ostvarivanju vlastitih životnih ciljeva i spremniji su duže tražiti posao, dati otkaz ili odseliti u druge zemlje da bi ih ostvarili.
U tome im u prilog ide i situacija na tržištu rada. Ponuda poslova je velika i radna snaga se mora uvoziti da bi se zadovoljile sve potrebe. Istovremeno, potražnja raste i u susjednim zemljama pa posao u inozemstvu više nije nedostižan kao nekad.
Veliki gradovi i regionalni centri kao što su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar ili Slavonski Brod traže sve više radnika, dok mladi ne razmišljaju više samo na lokalnoj razini te su im kao odredišta privlačna Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Švicarska i druge zemlje.
Za nezadovoljstvo novih zaposlenika nisu odgovorni samo ekonomska situacija ili ponašanje poslodavaca, već i njihova razmišljanja i ponašanja. Brojne njihove kvalitete često se pokažu nespojivim s poslovnim vodama. Velika ponuda radnih mjesta samo ih upućuje da se usmjere na traženje novog radnog mjesta umjesto da možda prilagode svoje misli i ponašanje.
Veliku ulogu u tome igra upravo to što se oni brzo poistovjećuju s novim radnim mjestom. Novu životnu odgovornost počinju shvaćati ne samo kao posao već kao njihov odnosno “moj posao“. U takvom načinu razmišljanja “moj posao” je bitan dio “mog života” i “mojeg dostojanstva” što za sobom povlači određena očekivanja.
Nezadovoljni poštovanjem ili ponašanjem drugih postaju frustirirani što vodi do daljnjeg nezadovoljstva i mogućih sukoba na radnom mjestu, a sve češće i do traženja novog posla. Problem je što se i na idućem poslu mogu susresti s istim problemima pa takav način razmišljanja vodi samo začaranom krugu nezadovoljstva.
Nije niti čudno što mnogi mladi zaposlenici ocijene hrvatsko tržište rada nepovoljnim te im postanu primamljiva strana tržišta rada kao što su Irska, Njemačka ili Švedska.
U nastavku razmatramo najveće probleme na novom radnom mjestu koji vode do nezadovoljstva novih zaposlenika.
Moj posao nije spreman za velike promjene
Većina novih zaposlenika često na novom radnom mjestu uočava neriješene probleme. Da se istaknu ili jednostavno da učine radno mjesto boljim za sebe i ostale zaposlenike pokušavaju ih ispraviti.
Rješavanje problema može biti različit od reorganizacije stvari u uredskoj kuhinji do zapošljavanja novih ljudi u administraciji da bi se smanjio pritisak na postojeće zaposlenike.
Međutim, novi zaposlenici često se susreću s nerazumijevanjem postojećih zaposlenika koji su već izgubili volju za poticanjem promjena i zadovoljni su postojećim stanjem. Donošenje odluka o mijenjanju organizacijske kulture nije lako i organizacije imaju veliku inerciju da se ne mijenjaju.
Postojeći zaposlenici stoga su naučeni da su značajne promjene nemoguće i moguće je da nesklono gledaju na pozitivnu energiju mlađih zaposlenika. Po njihovom shvaćanju, novi zaposlenici ne razumiju da su stvari takve jer funkcioniraju i smatraju inzistiranje na promjenama bezobraznim i neprilagođenim.
Najbolja preporuka novim zaposlenicima je da ne budu previše entuzijastični oko predlaganja promjena da se ne bi razočarali i da se ne bi zamjerili postojećim zaposlenicima.
Moj posao me previše kritizira
Novi zaposlenici, pogotovo oni mlađi, često su jako osjetljivi kada im stariji kolege ukazuju na njihove pogreške u radu. Razlog tome je što se kritike previše osobno shvaćaju kao napad na vlastitu kompetentnost.
Često je rezultat i konstruktivnih kritika narušeno samopouzdanje. Naime, zaposlenici se često uspoređuju s drugima. Stariji zaposlenici su očito iskusniji od njih pa su njihove kritike jasan znak osobnog neuspjeha.
Reakcije na kritike mogu biti raznolike. Novi zaposlenici mogu se povući u sebe ili postati jako nezadovoljni. Vrlo česta pogreška je pokušavanje izbjegavanja aktivnosti i kolega koji mogu dovesti do kritika. Ovo vodi do pada radne uspješnosti što vodi do novih kritika. Drugim riječima stvara se začarani krug u kojemu najviše pate novi zaposlenici.
Moj posao ne priznaje moj trud i postignuća
Novi zaposlenici žele se na novom radnom mjestu iskazati kao vrijedni, marljivi i sposobni. Zbog toga očekuju da će im njihovo novo radno mjesto pružiti priznanje i status.
No, organizacije prije nego što su spremne dati priznanje novim zaposlenicima očekuju da se oni dokažu u nečemu. Budući da novi zaposlenici obično smatraju već samo zapošljavanje velikim uspjehom, oni postaju razočarani i nemotivirani jer smatraju da ih organizacija ne cijeni.
Kao rezultat toga, radna organizacija može zaključiti da je nemotivirani novi zaposlenik pogrešno zaposlen. Novi zaposlenici ne bi trebali očekivati da će se njihov rad i trud brzo prepoznati i trebali bi se naviknuti na dugi probni rok.
Strah od pitanja za pomoć
Zbog prethodno spomenutih razloga novi zaposlenici često se ustručavaju postavljati pitanja starijim kolegama. Ne žele ispasti nesposobni pred drugima i žele stvoriti sliku o sebi kao o samostalnom i kreativnom radniku.
Ovo je možda i najgora pogreška jer su poslodavcima sumnjivi novi zaposlenici koji nemaju pitanja. I oni su morali učiti svoj posao od drugih. Štoviše, starijim zaposlenicima biti će drago odgovarati na pitanja jer davanjem uputa potvrđuju vlastite kompetencije i korisnost.
Novi zaposlenici stoga trebaju koristiti postojeću ekspertizu u poduzeću i postavljati pitanja. Kombinacija novog pristupa mladih i iskustva starijih najbolja je kombinacija za uspješan rad.
Moj posao je stresan
Na žalost, koliko god je važno zdravo suočavati se sa stresom, većina poslodavaca loše gleda na radnike koji se tuže na stres. Novi zaposlenici koji se tuže na stres mogu stvoriti vrlo negativnu sliku o sebi. Drugi ih mogu procijeniti osjetljivim i nesposobnim. Njihova karijera može patiti jer mogu biti isključeni iz mogućnosti napredovanja ili čak otpušteni jer ne izdržavaju zahtjeve posla.
Zato se prilikom selekcijskog procesa nastoji saznati da li se kandidati dobro suočavaju sa stresom. Sklonost stresu smatra se manom, iako danas stres na radnom mjestu raste ne zbog individualnih čimbenika već zbog stvari na koje zaposlenici ne mogu utjecati. Ovo su primjerice rast kompleksnosti radnih zadataka, pojačana konkurencija i nesigurnost radnog mjesta.
No, uzroci stresa mogu biti i stvari poput vremenskog pritiska, neorganizacije na radnom mjestu te nezadovoljavajući međuljudski odnosi. U takvim slučajevima mlađi zaposlenici obično će provjeriti ponudu poslova i tražiti bolje radno mjesto.
Određenu količinu stresa zbog spomenutih razloga moguće je očekivati na svakom radnom mjestu i bolje je da zaposlenici nauče sami suočavati sa stresom. Treba se naučiti ulagati u odnose s kolegama, organizirati vrijeme i pripremati se za moguće poteškoće.
Najvažnije je ne uzimati previše osobno kritiku drugih već se usredotočavati na konstruktivne aspekte komentara. Važno je pokazati da se iz kritika uči, a ne pati zbog njih.
Što učiniti s pogreškama?
Glavni izvor stresa novim zaposlenicima su pogreške. Nemoguće je izbjeći pogreške, ali mnogi se novi zaposlenici teško suočavaju s njima. Mnoge muče i male pogreške poput slanja krivog privitka, krive rezervacije dvorane ili tipfelera u prezentaciji.
Prirodno je osjećati se posramljeno ili uznemireno zbog pogreške, ali problem je kada je takva reakcija preduga. Novi zaposlenici trebali bi vježbati prihvaćanje konstruktivnih aspekata učenja iz pogreške i ne zamarati se sramoćenjem. Idealno bi bilo ograničiti neugodne osjećaje zbog pogreške na samo nekoliko minuta.
Što se preporuča zaposlenicima u takvom slučaju? Najvažnije je da ne generaliziraju jednu pogrešku na sliku o sebi (primjerice: “ja uvijek radim greške”). Većina pogrešaka neće imati nikakve bitne posljedice na rad i lako se isprave. Također, dobro je ispričati se za pogrešku i napomenuti da će se čim prije ispraviti.
Važno je i brinuti se za sebe. Zaposlenici čine pogreške obično kada su rastreseni ili umorni, pa je važno dovoljno spavati, doručkovati, piti dovoljno tekućine i vježbati. Iz počinjene pogreške treba izvući lekcije i zaključiti što je bio razlog za nju i napraviti plan kako je izbjeći u budućnosti.
Poslodavcima nisu problem zaposlenici koji rade greške već oni koji opetovano rade iste pogreške.
Zaključak
Novi zaposlenici izloženi su velikoj ponudi poslova, pa kada dođu na novo radno mjesto nastoje čim prije novi posao učiniti “njihovim” poslom. No, gotovo je neizbježno da će se susresti s neugodnim iskustvima na novom radnom mjestu. Zbog toga počinju razmišljati da “moj posao” nije “posao za mene,” povlače se od ostalih i čak počinju tražiti posao drugdje.
Najbolje je novom radnom mjestu pristupiti umjerenih očekivanja. Važno se pristojno ponašati, komunicirati s drugima, konstruktivno se suočavati s vlastitim greškama i kritikama drugih te se ne tužiti na stres drugima.
I ti možeš naći odgovarajući “moj posao” uz našu AI matching tehnologiju
Vezani članci 
KONTAKTIRAJ NAS